četvrtak, 15. studenoga 2012.

MEDITACIJA

Dugo sam razmišljala da napišem članak o meditaciji, no na kraju sam odustala. Zašto? ! Pregledavajući net naišla sam " slučajno" na predivan članak o meditaciji i čovijek je napisao baš onako kako sam ja to htjela napisati. Kopirala sam ga na svoj komp i malo samo preradila no koncept i smisao svega je ostao netaknut. Pošto je od toga podosta prošlo, zaboravila sam točno koja je to stranica gdje sam članak našla pa se ovom prilikom ispričavam orginalnom piscu članka što sam njegov članak prenjela na svoj blog.




                                                      Zašto meditirati?
Sve što doživljavamo u životu doživljavamo kroz svoj um. Kada ne razumijemo kako taj naš um funkcionira, lako postajemo zbunjeni i tada patimo. Meditacija je istraživanje i pronalaženje načina da razumijemo svoj um. Baš kao kad bilo šta drugo želiš upoznati ili razumjeti, moraš to i proučiti. Staneš i gledaš, a onda riješiš problem. Ako si ikada bio uznemiren ili zabrinut, ako nisi mogao da se pronađeš u životu ili si se zapitao: "Tko sam ja?" "Što je cilj svega ovoga?", tada je meditacija način pripremanja uma da istražuje život ili barem ono kako ga ti doživljavaš. Posmatranje uma (meditacija) vodi do razumjevanja (mudrosti), a mudrost vodi do oslobađanja od patnje. Da bi sve to imalo smisla moraš u životu prvo upoznati patnju ili barem nelagodnost. Ako ti je čitav život samo med i mleko, um ti je smiren, jasan, nemaš nikakvih problema sa drugim ljudima, onda se nemoj gnjaviti sa meditacijom -- jednostavno uživaj u životu. Ja, međutim, nisam te sreće i meditiram zato što ponekad patim -- ne mnogo, ali dovoljno da poželim da to prekinem -- zauvjek.
                                       Kako meditacija funkcionira?

Veoma jednostavno - meditacija je kao odmaranje. Kada naporno fizički radiš, potrebno je da se odmoriš. Isto je i sa umom. Cijeli dan obrađuješ informacije, zvukove, mirise, osećanja itd. i tvom umu je potreban odmor. Spavanje umnogome doprinosi odmoru, ali ako nisi u stanju da se potpuno opustiš, um se "drži" za stvari i nema pravi odmor. Na primjer, imaš važan ispit ili sastanak ili je neko bio grub prema tebi i jednostavno ne možeš da se oslobodiš osećaja strepnje ili ogorčenja koji sve to prati. Meditacija, na tom nivou, deluje tako što nas dovodi u direktnu vezu, stvara neposredan kontakt sa različitim osećajima i emocijama koje doživljavamo i to kroz jedan potpuno svjestan proces; to je potpuna suprotnost pukom sanjarenju, površnom razmišljanju ili spavanju. Ona je zapravo direktan ulazak u teška, napeta ili neprijatna stanja uma. Meditacija nije pokušavanje da se pronađe odgovor na problem, već relativiziranje njegove važnosti, pokušaj da promjenimo svoj stav prema njemu.
Na dubljem nivou meditacija djeluje istraživanjem i razumjevanjem prirode samoga uma. Sagledavamo njegovu uslovljenu prirodu, lišenu bilo kakve čvrste personalnosti ili trajnog kvaliteta. Kada se u nama javi taj uvid, tada možemo da se pomirimo i sa najstrašnijim stanjima svesti; ne uzimamo ih više toliko osobno.

                                           Kakvi su rezultati meditacije?
Ono što ćeš najprije primjetiti, pošto neko vreme budeš prakticirao meditaciju (barem nekoliko nedjelja ili mjeseci) je stabilniji, smireniji um. Pošto je osnovna tehnika da si uvijek samo sa jednim mentalnim objektom (sa dahom, na primer), to i učiš svo vrijeme. Um je u stanju da se zadrži upravo tamo gde ti to želiš -- ne skače sad tamo sad onamo, nije sve vreme nestabilan. Iz tog stanja usredotočenosti i stabilnosti rađa se osećaj zadovoljstva bivanja sa stvarima onakvima kakve jesu.
Drugi rezultat je jasnoća; um je bistar i prekida se unutranji dijalog. To je slično pranju prozora -- jer um je naš "prozor u svijet". Uočite razliku kad gledate kroz prozor po sunčanom danu. Teško je bilo šta jasno vidjeti kroz prljav prozor, sve izgleda pomalo zamućeno. Kad je prozor čist svi objekti su oštri i jasni -- svijet izgleda jasan.
Smirenost i jasnoća su socijalni ili psihološki rezultati meditacije. U pogledu religioznog ili duhovnog aspekta, (krajnji) rezultat je produbljeni uvid u prirodu svih stvari. To predstavlja prevadavanje neznanja, znanje o istini, kraj nespokojstva i sebičnosti -- to je prosvetljenje. Ovo zvuči prilično ambiciozno, zar ne? Ali kao i sa većinom stvari najbolje je jednostavno početi. Osobno smatram da je svako povećanje jasnoće i osobne dobrobiti koje iz meditacije proizlazi, ma koliko bilo malo, dovoljna nadoknada za trud.


                                                                 Kako meditirati?
 Kad se spomene meditacija većina ljudi će odmah sebi predstaviti sliku čovjeka koji sedi u lotos položaju i sa rukama postavljenim na različite načine. To nije neophodno. Ono što je važno je da ti je fizički udobno. Drži leđa pravo, glave sasvim malo povijene naprijed. Položaj je čvrst, ali nije napet. Sjedenje na stolici je OK. Možeš i da legneš na pod; no jedini je problem što tada lako utoneš u san, pa ležanje nije preporučljivo. Odaberi čisto i mirno mjesto. Glavno je da cjelu stvar održiš što jednostavnijom.
Mentalna aktivnost i opći podražaji kroz pet čula (oči, nos, jezik, uši i koža) jesu ono čime je naš um zaokupljen, zbog čega je napet, nesretan. Kako to smanjiti?
Tišina je vrlo moćna alatka u meditaciji; ona smiruje uši. Blago sklopi oči; to ih smiruje. Koristi jastuk da malo izdigneš stržnjicu, to olakšava ispravljanje leđa. Početak i kraj dana su najbolje vrijeme za sjedeću meditaciju. Odaberi jednu (obično jednostavnu) stvar kao objekat meditacije. Fokusiraj pažnju na taj objekat. Koncentracija je ključna stvar od koje polaziš. Možeš koristiti skoro bilo šta kao objekat meditacije -- dah, sveću ili cvijet (pri čemu su ti oči poluotvorene), jednostavnu rečenicu koju ponavljaš, dodir pri okretanju brojanice. Pokušaj sa dahom. Ako ti je u početku teško da se usredotoćiš, nekoliko puta duboko udahni i izdahni, jednostavno da bi osjetio dah.
Stavi šake na trbuh ili grudi i zapravo osjeti kako dah pokreće tijelo. Na kojem djelu to najjasnije osećaš? Na vrhu nosa, na trbuhu, na grudima? Možda će ti biti lakše ako brojiš svaki udah ili izdah. Broj od jedan do deset i onda počni ispočetka. Neprekidno to ponavljaj i samo se opusti. Koliko dugo ti uspjeva da se ne zabrojiš? Na koju stranu ti odluta um? Verovatno ćeš se suočiti sa time da je umu dosadno i pokušava da razmišlja o nečem drugom. Budi strpljiv. Ne očekuj bilo kakvo specijalno iskustvo ili značenje, samo vežbaj opuštanje. Kada ti um odluta, blago ga vrati na dah. Uvek iznova. Bilo koje vreme je dobro za meditaciju -- dok čekaš autobus, kod zubara, dok praviš back up fajlova sa svoga kompjutera ili čekaš da provri voda za kavu ili čaj -- mnogo je tih praznih hodova tokom dana kada se lagano možeš okrenuti samome sebi.
Moja omiljena šema meditacije je:
1) STANI
2) POGLEDAJ i
3) OSLUŠNI
 Nisam srela nikoga kome je meditacija u početku bila laka, ali iz osobnog iskustva sam uvidjela da je sve lakša što je više vježbam. A rezultat je mir u srcu. Rezultat je da se manje osjećamo žrtvama ćudi osobnog uma.

Nema komentara:

Objavi komentar